HRVATSKE NOVINE
Willkommen auf der "HRVATSKE NOVINE" - Homepage , der
Wochenzeitung der Burgenländischen Kroaten. Auf dieser Internet - Ausgabe in
deutscher Sprache bieten wir neben allgemeinen Informationen über dieses Medium
eine kleine Auswahl (Inhaltsangabe) der Beiträge aus der aktuellen Nummer und
der letzten 3 Ausgaben.
Dobro došli u virtualnom izdanju tajednika HRVATSKE NOVINE. Izlazimo svaki
četvrtak navečer u internetu, a svaki petak u tiskanom obliku.
Nudjamo Vam sadržaj i kratak izvadak iz člankov aktualnoga izdanja. Izvan
toga nudjamo različne informacije o Hrvatskom štamparskom društvu.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
|
|
X |
|
X |
|
|
|
|
|
|
|
TAMBURICA
Po dugoljetnoj tradiciji igranja na tamburici u Gradišću su se sada konačno načinjile prve tamburice u Gradišću i to u Frakanavi. Na slijedeći stranica morete najti mali pregled i kratku povijest tamburice u Gradišću. Nadalje slijedi kratka biografija majstora Romana Zölssa kot i tehničke finoće ovih gradišćanskih tamburic.
Das Tamburicaspielen hat bereits eine langjährige Tradition im Burgenland,
aber erst im Jahr 2000 wurde das erste Instrument im Burgenland hergestellt.
Auf diesen Seiten erfahren sie mehr über das Instrument selbst, die
Herstellungstechnik und die Burgenländischen Kroaten.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
x |
|
X |
|
|
|
X |
|
|
|
|
|
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO U GRADIŠĆU
Gradišćanski Hrvati su potomci hrvatskih iseljenikov 16.
stoljeća. Danas oni stanuju raštrkano u svi gradišćanski kotari od
Gijece na sjeveru do Žamara u novogradskom kotaru. Broj Gradišćanskih
Hrvatov nikada nije temeljito ustanovljen, ali misli se da sve skupa u
Austriji, Ugarskoj i Slovačkoj živi prik 60.000 Gradišćanskih
Hrvatov, i to zvećega u Gradišću. Oni govoru sve tri dijalekte ali od
prošloga stoljeća početo konstantno razvijaju svoj
gradišćanskohrvatski književni jezik. Prik 450 ljet su si očuvali
svoju mnogovrsnu, šaru i bogatu kulturu. Oni su integrirani u mnoge
gradišćanske hrvatske organizacije, ali njevo najstarije, najproširenje i
najpoznatije zastupničtvo je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću.
Ono od 1929. ljeta zastupa životne interese Gradišćanskih Hrvatov u
Austriji i u medjunarodni forumi. Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću sa
sjedišćem u Željeznu je demokratski organizirano i ima svoje seoske
organizacije po cijelom Gradišću. Cilj Hrvatskoga kulturnoga društva je
njegovanje narodnoga dobra, čuvanje identiteta Gradišćanskih Hrvatov,
njegovoga jezika i bogate kulture. Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću je
osvidočeno da je gradišćanska hrvatska narodna grupa kinč i
obogaćenje za ovu zemlju, ka je danas već nego prlje-koč
središće sridnjoeuropskoga kulturnoga područja.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
|
|
|
X |
|
X |
|
X |
|
|
|
|
|
ZIGH
Der Verein führt den Namen ZNANSTVENI INSTITUT GRADIŠĆANSKIH HRVATOV /
WISSENSCHAFTLICHES INSTIUT DER BURGENLÄNDISCHEN KROATEN und hat seinen Sitz in
Eisenstadt. Seine Tätigkeit erstreckt sich auf das gesamte Bundesgebiet
Österreich.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
|
|
X |
|
|
|
X |
|
|
|
|
|
GRANIČARI
http://granicari.virtualave.net/
Na poziv Hrvatskoga kulturnoga društva boravio je 1958. ljeta prof. Slavko
Janković, jedan poznati muzikolog i stručnjak u tamburanju, u
Gradišču. On je pohodio nekoliko dvojezičnih osnovnih škol i
dogovorio je s učitelji mogućnost podučavanja tamburanja u školi.
Ondašnji učitelji osnovne škole Fileža bili su od ove ideje
osvidočeni. Tako je ostao prof. Janković tri tajedne dugo u Filežu i
počeo je školare viših razredov podučavati u tamburanju. S
finacijelnom potporom Hrvatskoga kulturnoga društva nabavljeni su prvi
instrumenti. Po odlasku prof. Jankovića nastavili su fileški učitelji
podučavanje tamburanja u školi. Iz ovoga školskoga tečaja razvio se
1962. ljeta tamburaški ansambl "Mladost". 1968. ljeta je program kroz
zavježbanje nekolikih tancev obogatio. Tako se je s časom formiralo
folklorno društvo "Graničari", ko sada već nego 40 ljet
dugo neprestano zastupa naše selo pri različni svetačnosti. Skoro sva
mladina našega sela, ka je ikako zainteresirana na kulturnom djelovanju,
pristupila je ovoj folklornoj grupi. U društvu djeluje oko 22 tamburašic i
tamburašev, 20 plesačic i plesačev.
Auf Einladung des Kroatischen Kulturvereins weilte im Jahre 1958 Prof.
Slavko Janković, ein bekannter Musikologe und Fachmann des
Tamburizzaspiels, im Burgenland. Dieser besuchte damals einige kroatische
Volksschulen und besprach mit den Lehrern die Möglichkeit der Unterweisung im
Tamburizzaspiel an den Schulen. So blieb Prof. Janković 3 Wochen in
Nikitsch und begann die Schüler - auf freiwilliger Basis - zu unterrichten. Nachdem
der Grundstein gelegt worden war, setzten die Lehrer an der Volksschule
Nikitsch den Tamburizzaunterricht fort. Es kam zur Gründung der Gruppe
"MLADOST" im Jahre 1962. Mit dem Erlös der Aufführungen von
Theaterstücken wurden die dafür notwendigen Instrumente angeschafft. 1968 wurde
das Programm durch das Einstudieren einiger Volkstänze bereichert. So formierte
sich allmählich der Folkloreverein "Graničari", der jetzt seit
mehr als 40 Jahren ununterbrochen unseren Heimatort bei verschiedenen Anlässen
vertritt. Fast alle Jugendlichen unseres Dorfes, die nur irgendwie am
kulturellen Leben interessiert sind, sind Mitglieder unseres Folklorevereins.
Die Gruppe besteht mittlerweile aus 22 MusikerInnen und 20 TänzerInnen.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
|
|
X |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
KUGA
Die Kulturinitiative KUGA-Kulturna zadruga ist ein Verein mit Sitz in der
kroatischen Gemeinde Großwarasdorf/Veliki Borištof im Burgenland. An der
Vereinsgründung 1982 waren Angehörige dreier burgenländischer Sprachgruppen
beteiligt.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
|
X |
|
|
X |
|
|
|
|
|
X |
|
|
|
ORF
http://volksgruppen.orf.at/kroaten/
NA: Pagina della redazione croata dell’emittente ORF.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
|
|
|
|
|
|
X |
|
X |
|
|
|
GRADIŠĆANSKO-HRVATSKI CENTAR
Gradišćansko-hrvatski Centar (CGH) razumi se kot interkulturna
ustanova, ka sudjeluje s mnogobrojnimi društvi i institucijami Beča,
Gradišća, drugih saveznih i susjednih zemalj. Centar nudi nove perspektive
i mogućnosti za razvitak i život vlašće narodne grupe kot i za
sudjelovanje s drugimi grupami i s većinskim narodom.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
|
|
X |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TAMBURAŠKI ORKESTAR ŠTIKAPRON
http://www.geocities.com/Vienna/Strasse/5317/index.html
U kulturnoj povijesti Gradišca ima narodna muzika Gradišcanskih Hrvatov, a u novije vrime osebito tamburaška glazba, nadregionalno znacenje. U dvojezicnoj opcini Štikapron (1900 stanovnikov) isto se kaže jedinstvena jezicna šarolikost Gradišca. Po turskom opustošenju naselili su vlastelini ljeta 1555. Štikapron s hrvatskimi kolonisti. Poceto od toga casa gaji se u Štikapronu hrvatski jezik i narodna kultura, a posebno naša glazbena tradicija. S narodnim instrumentom "tamburica" izražava se diboka lipota naših melodijov i fascinirajuce bogatstvo naših starih pjesam. Ova glazbena vrst posreduje slušatelju ne samo lipotu, nutarnju snagu i eleganciju, ona stalno oduševljava i dobiva našoj narodnoj zajednici iskrene obožavatelje naše muzike i fene. Tamburaški Orkestar u Štikapronu utemeljio je u ljetu 1961. školski nadsavjetnik i direktor osnovne škole (ŠNS) Jakov DOBROVIC, rodjeni Vulkaprodrštofac. Najveci dio svoga života i životnih uspjehov postigao je u Štikapronu. Kot strastven ucitelj, kompozitor, sabirac naših narodnih pjesam i aranžer. Kao nadaren muzicar, svoj bogati talenat stavio je na raspolaganje i ne samo na dobrobit ovoga sela. Po DOBROVICEVOJ smrti (1984) preuzme Hanzi PALKOVIC, suutemeljitelj ovoga zbora, peljanje grupe. Pod njegovim neumornim ravnanjem postao je Tamburaški Orkestar Štikapron medjunarodno poznat. Pri razlicni nastupi u našoj domovini ali i u inozemstvu (Slovacka, Madjarska, Hrvatska, Francuska, Nimška, Kina i Brazil) oduševio je ov orkestar uvijek nanovo svoje slušatelje. Uza to je hrvatska tamburica popularizirala tradicionalnu hrvatsku narodnu nošnju. Da se Štikapronski Orkestar još bolje razvije, angažirao je Ivan Palkovic poznatoga zagrebackoga muzickoga pedagoga, profesora Vjekoslava VILU. On je svojim muzikalnim iskustvom, svojimi majstorskimi aranžmani i svojim glazbenim temperamentom potpuno otvorio slušatelju dibinu hrvatske duše, isto tako, kako i diboku slavensku melankoliju. Profesoru VILI je uspjelo Štikparonski Orkestar dignuti na neobicno visok glazbeni i umjetnicki priznati nivo.
Die Gemeinde Steinbrunn mit 1900 Einwohnern ist Teil der einzigartigen
Sprachvielfalt des Burgenlandes. Nach den Verwüstungen durch die Türken
besiedelten Kroaten im Jahre 1555 Steinbrunn und bewahrten sich ihre Sprache
und Volkskultur bis in die Gegenwart. Mit dem traditionellen Saiteninstrument
"Tamburizza/ tamburica" vermitteln sie eine tiefe Melodienschönheit
und einen faszinierenden Melodienreichtum ihrer uralten Volksweisen. Die
musikalische Formvielfalt der burgenländischen Kroaten vermittelt nicht nur
Schönheit, innere Kraft und Eleganz, sondern sie fesselt stets aufs neue und gewinnt dieser slawischen Volksgruppe begeisterte
Musikliebhaber und Fans. Den Grundstein für die Gründung des
Tamburizza-Ensembles Steinbrunn legte im Jahre 1961 der aus Wulkaprodersdorf
stammende Oberschulrat Jakob DOBROVICH, der Jahrzehnte hindurch die Volksschule
Steinbrunn leitete. Der leidenschaftliche Lehrer, Komponist und engagierte
Volksliedsammler war auch begnadeter Musiker, der seine Talente zum Wohle des
Ortes entfaltete und bleibende musikalische Spuren nicht nur in dieser
Ortschaft hinterließ.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
X |
|
|
|
|
|
X |
|
|
|
|
|
STINJACKO KOLO
http://www.members.a1.net/bkirisits/index.html
Kroz zadnjih 23 ljet je Stinjacko Kolo bilo
uvjek jedan cvrst dijel stinjacke i gradišcanske kulture. Vec od 160
tancošev i tamburašev je u zadnji 23i ljeti kod vec od 670 nastupov
sudjelivalo. Nase društvo je u ovi ljeti neutrudljivo
predstavljalo nasu hrvatsku kulturu. Danas ima društvo
6 pari tancošev i 18 tamburašev. Program sadrzava 8
koreografijov i oko 160 narodnih jacak i aktualnih "šlagerov".
Das Folklore Ensemble Stinjacko Kolo stammt aus der zweisprachigen
Marktgemeinde Stinatz (Stinjaki), Burgenland/Österreich. Mehr als 60 % der
Ortsbevölkerung von Stinatz pflegt noch die kroatische Sprache im täglichen
Leben und zählt somit zur Minderheit der Burgenländischen Kroaten. Seit über 23
Jahren ist Stinjacko Kolo ein fixer Bestandteil des kulturellen Lebens in
Stinatz und im ganzen Burgenland.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
|
|
|
|
|
|
|
X |
|
|
|
|
|
FRANKENAU
Auf diesen Web-Seiten erfahren Sie alles über Frankenau, einem kleinen, aber feinenim mittleren Burgenland
in Österreich nahe der Ungarischen Grenze. Ich wünsche Ihnen viel Spaß bei der
"Entdeckungsreise" durch Frankenau!
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
|
X |
|
|
X |
|
|
|
X |
|
|
|
|
|
VOLKSSCHULE NEBERSDORF
http://www.blackboard.at/schulen/vsneb/
Im Schuljahr 1998/99 besuchen 23 Kinder unsere kleine, zweiklassige
Dorfschule. Der Unterricht findet in deutscher und burgenländischkroatischer
Sprache statt. Englisch wird als Lebende Fremdsprache erteilt.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
X |
|
|
|
|
|
|
|
X |
|
|
|
|
GRADISCANSKI HRVATI
http://members.aon.at/~tgartner/hkdc_kroatisch/allg_k.htm
Kot rezultati brojidbe 1991 lj. kazu oko 19.500 prson hasnuje “Hrvatski” kot razgovorni jezik. Zapravo ali zivi oko 30.000 Hrvatov u Gradiscu. Oni zivu u ovoj krajini na istocnom rubu Austrije jur skoro 500 ljet. U toj cijeloj dobi nisu poznati nikakovi konflikti iz etnicki uzrokov. Kroz ta cas su si Hrvati ocuvali svoj jezik i svoju kulturu i je nadalje gaju. Hrvati si bili jur jako rano integrirani u svoje susjedstvo.Ne postoju nikakove razlike u ekonomskom, socijalnom i drustvenom pogledu u prispodobi s cijelom stanovnictvom Gradisca. Hrvati su potpuno integrirani u politicki sistem. Od osnovanja Gradisca kot samostalnu zemlju Austrije nije bilo niti jednoga Zemaljskoga sabora u kom ni sidio najmanje jedan clan etnicke grupe.Hrvati su jedan stalan dio Gradiscanske sarolikosti i tolerancije. U hrvatski i misanojezicni seli se dica u skoli poducavaju dvojezicno. Postoju mnoga drustva i mnoge organizacije ke se brigaju za gajenje Hrvatske kulture i tradicijov.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
|
|
|
X |
|
|
X |
|
|
|
|
|
|
ANTENNE 4
NA: Sito della radio Antenne 4, ora non piů attiva.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
|
X |
|
|
|
|
|
|
X |
|
|
|
|
|
JUŽNOGRADIŠĆANSKI HRVATI
http://meineseite.i-one.at/hkd/dvotocka/499/povijest.htm
Ljeto 1526. je jako važno u historiji Hrvatov, Ugrov i Nimcev u da-našnjoj Austriji. Ugar-ski kralj je pao u boju kod Mohača. Nato su si Hrvati odibrali Ferdinanda I. Habs-burgovca za kralja. Tako je novi hrvatski vladar konfrontiran i s turskimi napadi na svoje zemlje. Tri ljeta kasnije (1529.) su Turki bili pred Bečom, a 1532. su opsidali Kiseg. U ovo vrime spada kolonizacija Hrvatov u današnje Gradišće.
|
Min. lang. |
Dom. lang. |
Engl. |
Other |
Cult. Env. |
Litt. |
Lang. |
Hist. |
Leisur |
Edu |
Events |
Norm. |
Pol. Iss. |
Econ |
|
X |
|
|
|
X |
|
|
X |
|
|
|
|
|
|